Kako se brinuti o vrtu kada nemamo vremena?

Ja gledam na vrt kao živo biće. Ono se konstantno razvija i mijenja. Ako smo u vrtu svaki dan uvijek primijetimo nešto novo i naravno uvijek imamo nešto za raditi i uvijek bi htjeli nešto raditi. No postoji jedna fascinantna stvar koja se zove „Obaveze“ i one nas ponekad udalje od našeg vrta pa mi moramo biti svugdje osim tamo gdje bi htjeli biti. U takvim slučajevima moramo ga pripremiti što je bolje moguće od napada raznih štetočinja koji bi se mogli pojaviti uključujući korove, razne životinje i mikroorganizme. Također uvelike nam pomažu i same biljke koje smo posadili. Što su biljke otpornije i tolerantnije na razne uvjete rasta to se moramo manje brinuti o njima, no ako smo posadili vrste koje su „krhkije“ i koje zahtijevaju veću nazočnost to moramo provesti više vremena brinuti se za njih što nam oduzima mnogo vremena.

Postoje mnogi načini kako održavati vrt lijepim i kad nismo kod kuće dulje vrijeme. Ja prolazim kroz istu situaciju i pokušavam pronaći pravo rješenje. Hoće li to biti samo jedno ili više njih samo će vrijeme pokazati i također hoće li to sve uopće uspjeti. Na nama je da otkrijemo što nam najviše odgovara.

Mogućnosti su slijedeće:

  1. Saditi tolerantne i prilagodljive vrste na uvjete u kojem se nalazite
  2. Malčirati biljke i plijeviti korov
  3. Pitati nekoga za pomoć

Sadnja tolerantnih i prilagodljivih vrsta

Ako smo sadili vrste koje su prilagodljive ne moramo se previše brinuti. Takve vrste mogu podnijeti mnogo nebrige. Mogu se nositi sa korovima i patogenima. Naravno te biljke, kao i sve ostale, su ranjivije u mlađim danima, kada smo ih posadili i kada se tek počinju ukorjenjivati u tlo. Ako se ne brinemo o njima tada možemo inhibirati (zaustaviti) njihov rast. Mogu postati osjetljive i sklone napadu patogena te u najgorem slučaju uvenuti. Briga o svakoj biljci u početku vodi ka jakoj biljci u budućnosti. No ako smo se brinuli i toj biljci dali sve što treba u mladosti moramo se puno manje brinuti o njoj u budućnosti. To posebice vrijedi za ukrasne grmove i stabla. 

Trajnice zahtijevaju više brige, no ne sve. Neke moramo „šišati“ tijekom sezone kako bi cvale opet ili zahtijevaju više vode (navodnjavanje) u sušnim periodima. Ako znate da ćete otići na dulje vrijeme bilo bi pametno da „osjetljivije“ biljke zamijenimo s onim manje osjetljivim. No u nekim slučajevima to je jednostavno neizvedivo pa moramo smisliti nešto drugo. Također nije pametno da sadimo biljke koje žele veću količinu vode u sušnije predijele. Kao što smo naučili one traže veću brigu koju im mi u ovom slučaju ne možemo dati. Svaka biljka mora biti posađena na pravo mjesto kako bi dosegla svoj puni potencijal i kako poslije ne bi imali problema (smanjeni vigor, napad patogena…).

Malčiranje i plijevljenje korova

Malčiranje je vrlo važan agrotehnički zahvat. Postoje brojni pogodnosti malčiranja, ali tako i razne vrste malčeva koje možemo koristiti. Malč sprečava preveliku evaporaciju vode iz tla, čini tlo hladnijim od okolnog zraka te time omogućuje bolji razvoj korijena, inhibira rast korova, smanjuje eroziju i ispiranje hraniva iz tla. Može biti organski materijal kao što je sijeno, slama, kora drveta, piljevina, kompost ili anorganski kao što su folije. Na nama je da izaberomo malč koji nam najviše odgovara. Kada neku površinu prekrijemo malčem smanjujemo rast korova. Neki se pod debelim slojem malča ne mogu probiti na površinu te uvenu dok drugi se ipak probiju no onda ih je veoma lako ukloniti jer su vrlo uočljivi. To nam omugućuje da baram na nekolio tjedana možemo zaboraviti na čišćenje korova u vrtu. No organski malč se raspada odnosno razgrađuje pa ga je potrebno opet i opet dodavati što može biti i skupo ako ga kupujemo u trgovinama.

Korova se teško riješiti posebice kada vrtlarimo na nekoj novoj površini. Svo sjeme i mesnato korijenje koje nismo izvadili s vremenom će proklijati. Vaš vrt može izgledati naoko čist i slobodan od korova, ali nije. Kada god malo prokopamo površinu novo sjeme će ubrzo proklijati. Ono što hoću reći je da se korova nikada posve ne možemo riješiti. Najbolje bi bilo da podijelimo vrt u zone i svaki dan plijevimo neku od zona. Pošto u ovom slučaju nismo kod kuće naš pristup bi bilo dobro plijevljenje prije nego što otiđemo i debeo sloj malča za maksimalnu učinkovitost.

Pitati nekoga za pomoć

Ako dulje vrijeme ne možemo biti u vrtu i obavljati sve ono što bi trebali možemo upitati nekoga za pomoć. Jako je lijepo ako u susjedstvu postoji netko tko dijeli naš entuzijazam prema biljkama. Oni bi i vrlo često pomogli.  Ali, naravno ne trebamo profesionalca koji će se brinuti o vrtu godinama. Možemo vrlo lako nekog educirati o tome što treba u tom vremenskom periodu obaviti u vrtu samo moraju imati volje i želje. Dalje se sve nekako posloži. Možda će se i našem prijatelju tako svidjeti taj divan svijet vrtlarstva da će i ostati u njemu 😀 (Što je zapravo naš cilj, samo nemojte nikom reći :).  

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Shopping Cart